субота, 19. септембар 2026.

PRIVID DEMOKRATIJE

Nije demokratija u državi u kojoj kao u Americi ne smem da hodam ulicama ,uvek je prisutna bojazan da će me neko napasti.
Tako je u Americi a u Kini koju oni zovu nedemokratskim nemaš problema sa bezbednošću.
Pa šta je onda američka demokratija,nego privid demokratije 
Sjedinjene Američke Države (SAD) istorijski posmatraju Pokret nesvrstanih kroz prizmu sopstvenih geopolitičkih interesa, pri čemu su nji hovi stavovi evoluirali od otvorenog skepticizma tokom Hladnog rata do pragmatične ekonomske i bezbednosne saradnje u savremenoj multipolarnoj eri. [1]
U kontekstu 65. godišnjice Prve beogradske konferencije, stavovi Vašingtona prema ovom bloku i njegovoj dinamici mogu se podeliti na nekoliko ključnih aspekata: [2]

1. Hladnoratovski skepticizam i transformacija odnosa

  • Istorijski narativ: Tokom 1960-ih i 1970-ih godina, SAD su na Pokret nesvrstanih često gledale sa sumnjom, smatrajući da su mnoge članice zapravo bliže Sovjetskom Savezu pod maskom neutralnosti. [2]
  • Savremeni zaokret: Danas, u kontekstu administracije u Vašingtonu, fokus SAD se pomerio sa ideoloških podela na suprotstavljanje kineskom i ruskom uticaju na Globalnom jugu (što je savremeni diplomatski termin za zemlje koje čine bazu nesvrstanih). [3]

2. Sukob narativa: „Demokratije protiv autokratija“

Američka spoljna politika insistira na podeli sveta prema poštovanju demokratskih normi. Međutim, većina zemalja Pokreta nesvrstanih odbija ovaj narativ. Vašington kritikuje činjenicu da se mnoge nesvrstane zemlje politički i ekonomski približavaju Pekingu i Moskvi, posebno kroz odbijanje da uvedu sankcije Rusiji i kroz balansiranje u Generalnoj skupštini UN. [3]

3. Pragmatizam i ekonomski interesi

Iako politički često nisu na istoj talasnoj dužini sa odlukama Pokreta (koji redovno traži strukturalne reforme Saveta bezbednosti UN gde SAD imaju pravo veta), SAD sa pojedinačnim ključnim članicama održavaju snažne bilateralne, trgovinske i bezbednosne veze. Vašington koristi investicije i razvojnu pomoć kako bi parirao kineskoj inicijativi „Pojas i put” unutar ovih država. [3]

Pozicija Srbije i regionalni odjek

Srbija koristi svoje nasleđe u Pokretu nesvrstanih (gde ima status posmatrača) kao diplomatski alat. Kroz skupove, Beograd uspeva da održi podršku velikog broja ovih zemalja koje ne priznaju samoproglašenu nezavisnost Kosova, što je suprotno zvaničnoj politici SAD koje snažno podržavaju Prištinu. Istovremeno, Srbija balansira tako što ostaje na evropskom putu i održava partnerske odnose sa SAD, dok ekonomski sarađuje sa Globalnim jugom. [4]

Нема коментара:

Постави коментар